ŽUPA SVETI JURAJ NA BREGU

Get Adobe Flash player
+++ +++

Božić – radost i bol zajedno

Već više od dvije tisuće godina Isusovo rođenje u Betlehemu budi nadu, donosi mir i radost čovječanstvu. Spomen na betlehemsku štalicu zagrijava promrzla srca i budi očekivanja sreće i života dostojnog čovjeka. Tako je i danas. U našu tmurnu, tešku hrvatsku svakodnevnicu Božić donosi opet i opet novo svjetlo koje pobjeđuje mrak.

Svjetlo – Dijete Isus, došao je na svijet, svijet ogrijao, svijet osvijetlio, svijet spasio, a ipak ga mnogi nisu prepoznali. Svatko od nas barem ga je nekada previdio, a on nas bez obzira na to ne ostavlja.I u ovo božićno vrijeme osjećamo mir, toplinu i radost koje su nam toliko potrebne.

Radost i mir u ovom životu nisu odvojeni od žalosti i tjeskobe. Svatko od nas i na Božić može osjećati težinu Velikog petka. Upravo to osjetio je sveti Stjepan. Zbog svetosti života i svjedočanstva za Isusa on je zasmetao onima koji ne žele postati prijatelji istine. Oni istinu žele radije ubiti nego prihvatiti. Oni sebe ne žele mijenjati i zato ubijajući druge uništavaju sami sebe. Nema života u onome tko ne želi ići putem istine. Sveti Stjepan, prvi mučenik Isusov, prolazi istim pashalnim putem kojim je prošao Isus. To je put muke, smrti, ali put uskrsnuća, najveće pobjede koja se dogodila u povijesti. Njegov je put put hrabrosti zbog istine u kojoj živi; to je put prihvaćanja trpljenja zbog Gospodina i vjera u vječno danas koje će zadobiti oni koji žive i umru u Gospodinu. Njegov je put put praštanja neprijateljima koji ga kamenuju:”Gospodine Isuse, ne uzmi im ovo za grijeh.” Zato ga Crkva slavi odmah nakon blagdana Isusova rođenja. U ova dva blagdana spaja se cijeli čovjekov život, njegovo rođenje i njegova slavna smrt koja rađa vječnim životom.

Neka Isusovo rođenje i njegov život budu snaga i nadahnuće svima nama koji živimo u ovom kriznom, užurbanom, tjeskobnom vremenu. Neka nam primjer svetog Stjepana pomogne shvatiti tajnu križa kojom je prožet svaki ljudski život. U vjeri ćemo uvijek iznova pronaći snage, s mirnoćom, iako u tjeskobi, živjeti dostojanstveno svoj život. Sretan Božić i puno snage za nošenje životnih poteškoća.

Mijo Rak

TREĆA NEDJELJA DOŠAŠĆA- B

Evanđelje: Mt 11, 2-11

U ono vrijeme: Kad Ivan u tamnici doču za djela Kristova, posla svoje učenike da ga upitaju: »Jesi li ti Onaj koji ima doći ili drugoga da čekamo?« Isus im odgovori: »Pođite i javite Ivanu što ste čuli i vidjeli: Slijepi proglédaju, hromi hode, gubavi se čiste, gluhi čuju, mrtvi ustaju, siromasima se navješćuje Evanđelje. I blago onom tko se ne sablazni o mene.«

Kad oni odoše, poče Isus govoriti mnoštvu o Ivanu: »Što ste izišli u pustinju gledati? Trsku koju vjetar ljulja? Ili što ste izišli vidjeti? Čovjeka u mekušasto odjevena? Eno, oni što se mekušasto nose po kraljevskim su dvorima. Ili što ste izišli? Vidjeti proroka? Da, kažem vam, i više nego proroka. On je onaj o kome je pisano:Evo, ja šaljem glasnika svoga pred licem tvojim da pripravi put pred tobom.’Zaista, kažem vam, između rođenih od žene ne usta veći od Ivana Krstitelja. A ipak, i najmanji u kraljevstvu nebeskom veći je od njega!«

Bog osloboditelj

Čovjek je “trska koju vjetar ljulja” i “stijenj koji tek tinja” ali Bog je njegov spasitelj i osloboditelj. Današnja, treća nedjelja došašća -Gaudate- poziva nas na radost jer nas Bog nikad ne ostavlja i ne zaboravlja. On se pokazuje nježan kao majka i brižan kao otac. Upravo zbog te činjenice, zbog njegovih spasiteljskih i tražiteljskih zahvata u život čovjek ima razloga imati nadu i živjeti od nade. Osloniti se vjerom na Oca koji nas ljubi svom dušom, svim srcem – beskrajno, eto našega zadatka.

Nek se uzraduje pustinja i zemlja sasušena, neka kliče stepa i kao ljiljan procvjeta! Nek bujno cvatom cvate, neka od veselja kliče i nek se raduje.” Ova poruka proroka Izaije govori nama danas o ljudskom životu koji je često prazan i pust kao pustinja, koji je neplodan i beživotan baš poput pustinje. Bog u pustinji, mjestu smrti, stvara novi život, a to može učiniti i hoće učiniti i od pustinje našega života.Rosa njegove snage sa visina, ulivena u naše srce po Duhu Oca i Sina može preporoditi i dati novi početak našemu životu.

Isus nam u evanđelju kao uzor ispunjena života – veličine života – stavlja Ivana Krstitelja. On je prema Isusovim riječima najveći rođeni od žene. Ipak tu nije kraj. Čeka nas mnogo više. I oni koji su bili puno manji od Ivana u kraljevstvu Božjem bit će “puno veći”. Bog je stvorio velike rijeke, ali on također blagoslivlje malene potočiće ljudskih života i “sudbina”. Ako čovjek oslonja trajno i uvijek iznova na Isusa, bez obzira na padove i slabosti, milošću Božjom bit će preobražen u kraljevstvu Božjem u slavu kakva nam je na zemlji nepoznata i nedostižna. Cilj čovjekova života je vječno zajedništvo s Bogom, to je najveća slava i ispunjenje života.

Dok putujemo prema toj punini života, svatko istim životom prolazi svojim putovima. Božji putovi za čovjeka nisu uvijek onakvi kakve si čovjek želi i zamišlja. Današnjem mentalitetu “uspješnosti” život Kristova učenika može se učiniti kao poraz, a on kao luzer-gubitnik. Ipak, Božjom snagom, paradoksalno, učenik Božji se i kroz umiranje rađa na novi život i u konačnici će pobijediti. Ivan je izgubio glavu, ali ju je dobio natrag na neponovljiv način u kraljevstvu Božjem. Isus iz smrti uskrsava na novi život. Svaki Božji učenik s Kristom, kad tad, mora proći “muku, smrt i uskrsnuće. To nije poraz nego putovanje kroz pustinju u vječnu oazu života. Stav života prema toj oazi, zbog vjere u ono što nas čeka, neka bude RADOST.

Mijo Rak

1.nedjelja Došašća - A

Evanđelje:Mt 24, 37-44

Kao u dane Noine, tako će biti i Dolazak Sina Čovječjega. Kao što su u dane one - prije potopa - jeli i pili, ženili se i udavali do dana kad Noa uđe u korablju i ništa nisu ni slutili dok ne dođe potop i sve odnije - tako će biti i Dolazak Sina Čovječjega. Dvojica će tada biti u polju: jedan će se uzeti, drugi ostaviti. Dvije će mljeti u mlinu: jedna će se uzeti, druga ostaviti." "Bdijte dakle jer ne znate u koji dan Gospodin vaš dolazi. A ovo znajte: kad bi domaćin znao o kojoj straži kradljivac dolazi, bdio bi i ne bi dopustio potkopati kuće. Zato i vi budite pripravni jer u čas kad i ne mislite Sin Čovječji dolazi."

 

Budnost

Novo vrijeme je tu. Započinje liturgijsko vrijeme Došašća ili Adventa, vremena pripreme za najdraži blagdan, blagdan Božića. Četiri tjedna Božja će nas riječ poticati na pripremu proslave Isusova rođenja – njegovog dolaska na zemlju, ali će nam još više upućivati pogled prema koncu vremena, prema njegovom drugom dolasku u slavi.

Glavna poruka današnjeg evanđelja je budnost. Biti budan i čitati znakove vremena, to je najvažnije za čovjeka. To nije trenutna zadaća koja će se obaviti i ostavi iza sebe. Biti budan na životne situacije, promišljati život i biti spreman trajna je zadaća čovjeka. Budnost treba postati životni stil – stav koji upravlja svo naše djelovanje i misli. Nema vremena za lutanje, odmah, čim čovjek ugleda pravi put treba ići njime.

Ako smo realni priznat ćemo da nije lako uvijek biti budan. Možda još ide lagano u trenucima dobrog raspoloženja i uspjeha. U teškim trenucima lako je “zaspati” i zaboraviti bitne stvari. Koliko nas je puta umor svladao, koliko puta misao “lako ćemo”? Potrebno je ponekad upregnuti svu snagu volje i misli da bismo ostali dosljedno budni u životu. Budnost je, gledajući je iz ovog ugla put svetosti kojim smo, makar slabi pozvani kročiti. Ma koliko puta pali, ustanimo se čim to shvatimo i krenimo opet snažno pravim putem. Gospodin će blagosloviti naš trud i dati svoj blagoslov.

Neka nam ovo vrijeme radosnog išćekivanja pomogne shvatiti da sve što je dragocjeno i lijepo u životu valja i vrijedi željeti, tražiti, iščekivati, a kada to dočekamo biti zahvalan za dar i ljepotu dara. Ništa se ljepše u povijesti nije dogodilo od Isusovog učovječenja. Postao je jedan od nas, pravi čovjek, da nas privede slavi djece Očeve. Krenimo na put s Njime.

Mijo Rak

 

 

 

ISUS KRIST KRALJ SVEGA STVORENJA, 24.11.2013.

Evnđelje:Lk 23,35-43

Stajao je ondje narod i promatrao. A podrugivali se i glavari govoreći: "Druge je spasio, neka spasi sam sebe ako je on Krist Božji, Izabranik!" Izrugivali ga i vojnici, prilazili mu i nudili ga octom govoreći: "Ako si ti kralj židovski, spasi sam sebe!"A bijaše i natpis ponad njega: "Ovo je kralj židovski." Jedan ga je od obješenih zločinaca pogrđivao: "Nisi li ti Krist? Spasi sebe i nas!" A drugi ovoga prekoravaše: "Zar se ne bojiš Boga ni ti, koji si pod istom osudom? Ali mi po pravdi jer primamo što smo djelima zaslužili, a on - on ništa opako ne učini." Onda reče: "Isuse, sjeti me se kada dođeš u kraljevstvo svoje." A on će mu: “Zaista ti kažem: danas ćeš biti sa mnom u raju!”

 

Krist Kralj

“Ludost” Isusovog križa uvjerila me o istinitosti njegovih djela i riječi. Spremnost na smrt iz ljubavi prema čovjeku, spremnost na potpuno poniženje “zbog mene” kako je to govorio sveti Ignacije Loyola, uvjerili su me u neusporedivost mojega Gospodina i Spasitelja našega Isusa Krista. Ljepota njegove radosne vijesti – Evanđelja - najjače je očitovana na križu. Dati život iz ljubavi za druge, darovati ono najdragocjenije što čovjek ima, iz ljubavi, to je vrhunac života i putokaz života. Kada se tome pridoda radiklnost, najsmislenija radikalnost u povijesti – ljubav prema neprijatelju - onda zaista ne mogu sumnjati u istinitost njegovih riječi i djela. Isus je za mene Kralj nad kraljevima. On je Ime u kojem su vrata spasenja otvorena svakom čovjeku, neovisno o rasi, kulturi, religiji, povijesti. On je Put na mnogim putovima svima koji ga traže istinito, pošteno i ponizno.

Kakva je to bila borba između dobra i zla? Kolika silina zla iskalila se na Isusu ne bi li ga omela u njegovom poslanju spasenja čovjeka? Kao da se sve urotilo protiv njega, a vrhunac poraza i poniženja bilo je raspinjanje na križ – najsramotnija kazna onoga vremena. Činilo se da zlo trijumfira. Vidjelo se to i čulo u riječima onih koji su bili pod križem. Mnogi su mu se rugali i ismijavali ga. Isus u svojoj agoniji, u nezamislivoj boli, ne proklinje već moli: “Oče, oprosti im jer ne znaju što čine. “ Ima li hrabrijih riječi izrečenih u ljudskoj povijesti? Ima li veće ljubavi od toga da se moli za svoje neprijatelje koji te raspinju? Ozbiljnost okolnosti pokazuje da su riječi istinite, stvarne i neusporedive.

Kako mi uzvraćamo onima koji nas pribijaju na križ? Koliko sam puta i sam izrekao ružne riječi o onima koji su me povrijedili, nanijeli mi nepravdu? Koliko sam puta bio bijesan na svoje neprijatelje i poželio im uzvratiti na isti način? Svakako u tim sam trenucima bio izvan puta Isusova. Želim se vratiti natrag na Isusov put. Isuse, oprosti mi što nisam poslušao tvojih riječi. Oprosti mi što nisam ljubavlju uzvratio na mržnju. Da se dobro razumijemo, Isus od mene ne traži slaganje s mojim neprijateljima koji mi čine zlo i nepravdu. On mi ne brani da se branim i borim za istinu i za svoja prava. Dapače, on mi daje najjače oružje – ljubav prema neprijatelju. Sjećam se lijepe misli profesora sa fakulteta: “Isus nije rekao nemojte imati neprijatelja – to je nemoguće – već ljubite svoje neprijatelje!”

Posljednja je nedjelja kroz godinu, nedjelja Krista Kralja svega stvorenja. Njegovo je kraljevstvo kraljevstvo istine i pravde, kraljevstvo ljubavi i nade, kraljevstvo mira i budućnosti. Hvala ti Gospodine za tvoje Kraljevstvo koje je već tu u nama i među nama. Hvala ti za put koji mi pokazuješ i život vječni u koji me vodiš. Ti si Gospodine jedini Kralj moga života. Sjeti se i mene Gospodine...

Mijo Rak

Petak, 1. 11. 2013.

Svetkovina SVI SVETI - SESVETE

Evanđelje: Mt 5, 1-12a

Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima.

U ono vrijeme: Isus, ugledavši mnoštvo, uziđe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. On progovori i stane ih naučavati:

»Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!

Blago ožalošćenima: oni će se utješiti!

Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju!

Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi!

Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe!

Blago čistima srcem: oni će Boga gledati!

Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati!

Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!

Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas!

Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima! Ta progonili su tako proroke prije vas!«

CILJ JE ŽIVOT VJEČNI

Nema čovjeka koji se barem nekada nije upitao o smislu ljudskog života. Kad tad čovjek si postavi to pitanje. Usred nesigurnosti u kojima danas živimo, usred pesmimizma koji je prisutan na svjetskoj razini i čovjek pojedinac se pita. Pita se najprije o onim prvotnim, egzistencijalnim stvarima, o kruhu svagdašnjem, a onda zasigurno pita i više. Svakodnevni rastanci sa prijateljima i poznanicima koji su preminuli uporno nam postavljaju to pitanje. Važno je naći odgovor. Važno je u odgovoru pronaći mir i nadu. Vjera u Isusa Krista koji je „put, istina i život“ daje čvrstu nadu da ćemo s njime vječno živjeti.

Usponi i padovi, oduševljenja i razočaranja, polet i umor, počeci i završeci, radost i križevi samo su dio bogatstva života koji teče  svojim nedokučivim stazama. Život ne možemo do kraja  obuhvatiti mišlju pa čak ni srcem. Život je veći, raznolikiji, bogatiji od svih ljudskih očekivanja i granica. I na kraju čovjeku ostaje pokloniti se pred Tajnom života koja ga uvijek nadilazi. Ostaje nam vjera kao odgovor na Božju riječ i djela koja je Bog učinio i čini.

Ta nas Riječ i vjera uče da smrt nije kraj. Ta nas vjera tješi, krijepi, iznova diže kada klonemo jer u vjeri „znamo“ čvrstom sigurnošću da Bog može sve. Njemu je sve moguće. Padove života on može okrenuti u pobjede. Smrt naših najdražih obraća u život. Rastanke preobražava u nove susrete, sve žalosti briše kao majka suze ljubljene djece. I današnja svetkovina Svih Svetih svjedočanstvo je zajedništva, dobrote, ljubavi, vječne radosti i života. Crkva kao živa zajednica Kristovih učenika danas slavi svoje jedinstvo, svoje zajedništvo i povezanost svojih članova na nebu i zemlji. Svi smo u Kristu jedno. Svi smo u molitvi pred Bogom jedno. Svi ćemo doći pred Njegovo prijestolje. Svi ćemo se moći susresti u Njegovom kraljevstvu. To nam potvrđuju riječi knjige Otkrivenja kada govore o mnoštvu iz svih plemena i jezika na zemlji...Oni potvrđuju: Samo je jedan Spasitelj. Samo je Gospodin taj kojemu trebamo u potpunosti do kraja predati svoj život. Ako ćemo mu predati svoj život, ako ćemo ustrajati na Njegovom putu, On će nas spasiti, jer nije došao „zvati zdrave nego bolesne“ niti savršene već grešne. Koliko god puta u životu pali uvijek se iznova dignimo i iskreno potražimo lice njegovo, njegovo milosrđe i on će nas preobraziti i spasiti.

Riječi današnjih blaženstava nekima se čine kao utopija, ali proći će sve utopije, a Isusova riječ će ostati. Sve što se čini čvrsto i solidno, trijezno i realno, magla je u odnosu na njegovu riječ. Njegova riječ stijena je vječna,  ostat će zauvijek. Važno je samo trajno mu dolaziti iskrena srca. Dao Bog da svaki čovjek, na svoju sreću, prihvati Njegovu ruku koja želi spasiti svakog čovjeka i da se jednom pridruži neizrecivom zajedništvu koje neće imati kraja.

Pridružimo se danas molitvom Svim svetima. Budimo u zajedništvu Crkve- putujuće, trpeće i slavne. Sjedinimo se oko našega Gospodina Isusa Krista koji je Kralj života. Živimo već sada njemu da mu u konačnici našega života možemo potpuno pripadati.

Mijo Rak

  • An Image Slideshow

Crkva iz zraka

  • An Image Slideshow

Molitva Majci Božjoj Lauretanskoj

MOLITVA MAJCI BOŽJOJ LAURETANSKOJ, ZAŠTITNICI ŽUPE SV. JURAJ NA BREGU

Presveta Bogorodice! Tvoj sveti lik nije uništen u urušenju Crkve.
Čudesno sačuvan postao nam je znakom da ti u srcu  naše župe želiš na osobit način biti prisutna kao Zaštitnica i Utočište svima koji ti povjere svoje tjeskobe i nade, svoje boli i brige. Ohrabreni tim znakom, puni pouzdanja i pobožnosti, tvome Srcu povjeravamo i predajemo svako dijete i sve mlade, bolesnike i patnike, siromahe naše župe i Domovine.
Pohodi sve naše obitelji i uvedi u njih jedinoga Spasitelja Isusa Krista da budu zdrave, vjerne i potomstvom blagoslovljene.

Marijo Lauretanska, moli za nas i moli s nama za mir u našoj ispaćenoj Domovini, da kroz sve poteškoće i opasnosti života sretno stignemo u radost Presvetoga Trojstva, da ga hvalimo i slavimo u sve vijeke vjekova.
Amen.

Majko Božja Lauretanska- moli za nas!

Panorama crkve

  • An Image Slideshow
  • An Image Slideshow

Laudato TV

  • An Image Slideshow

40 dana za život

  • An Image Slideshow