Proslava blagdana sv. Florijana, vrlo vrijednog i cijenjenog rimskog vojnika i časnika, kršćanskog sveca i mučenika, zaštitnika vatrogasaca, u župi Sv. Jurja na Bregu, svečano je proslavljen sv. misom u kapelici u Zasadbregu, za sve žive i pokojne vatrogasce, kojoj su prisustvovali vatrogasci iz svih vatrogasnih društava s područja općine.
U prigodnoj homiliji, župnik je povezao sudbinu Eleazara iz knjige o Makabejcima i Isusovu besjedu o zrnu koje samo ako umre donosi plod i tko Mu hoće služiti neka ide za Njim, sa životom i mučeništvom sv. Florijana i nadalje sa plemenitom i požrtvovnom službom vatrogasaca.
Poslije mise, druženje je nastavljeno u društvenom domu u Zasadbregu.
|
U nedjelju, 23. travnja 2023. godine, u župi Sveti Juraj na Bregu proslavljeno je proštenje na čast svetom Jurju, mučeniku i zaštitniku župe. Misu za sve žive župljane u 7:30 sati predvodio je domaći župnik vlč. Danijel Bistrović, dok je središnje misno slavlje u 10:30 predslavio dekan našeg dekanata preč. Ivan Herceg uz suslavlje vlč. Ivana Novaka, vlč. Josipa Horvata ml., vlč. Nikole Samodola, vlč. Ivana Petera i preč. Ivana Kozjaka, nekadašnjeg župnika u Svetom Jurju na Bregu, te domaćeg župnika vlč. Danijela Bistrovića. Okupio se lijepi broj župljana i hodočasnika iz okolnih župa, a nazočio joj je i općinski načelnik Svetoga Jurja na Bregu Anđelko Nagrajsalović. U svojoj je homiliji vlč. Nikola Samodol govorio o životu svetoga Jurja s naglaskom na njegovu duhovnu vrijednost. Sveti je Juraj zaštitnik vojnika i s nama je u mnogim izazovima s kojima se susrećemo. Do svoje je svetosti došao ispitujući se koliko uspješno obnavlja lice zemlje. Moleći Gospodina neka pošalje Duha Svetoga i obnovi lice zemlje, i mi nastojimo koračati prema svetosti. Prema riječima vlč. Samodola, treba osloboditi slobodu u sebi, a to činimo svaki put kada pristupamo svetoj ispovijedi i kada se odričemo zla, što je bio cilj i svetoga Jurja koji nije priznavao ropstvo i druge bogove, već slobodu koju daje Gospodin Bog, Isus Krist koji je uskrsnuo. Molili smo za cijelu župnu zajednicu i sve koji su svetoga Jurja slavili za života da Bog bude milostiv svima njima. Na kraju euharistijskog slavlja vlč. Danijel Bistrović zahvalio je svima koji su sudjelovali i pomogli u pripremi ovogodišnjega proštenja, svim svećenicima i štovateljima svetoga Jurja čestitavši imendan svima koji nose ime zaštitnika naše župe. Neka nas zaštita svetoga Jurja prati da se u radosti okupimo i dogodine Bogu na slavu.
Prije nešto više od 2000 godina narod je dočekao Isusa te ga je uveo u glavni grad kličući mu kao kralju. Budući da Isus nije htio iskoristiti priliku koju je narod priželjkivao te ga povesti u bitku za rušenje rimskog okupatora, razočarano se mnoštvo od Krista ubrzo odvratilo i poduprlo Njegove protivnike. Misa Cvjetnice koja se danas slavi po našim crkvama zato ima i dva posebna obreda: prvi je povorka s blagoslovljenim palminim i maslinovim granama, koja spominje Isusov slavni ulazak u Jeruzalem, a drugi je cjeloviti izvještaj o Isusovoj muci. Ovi obredi izražavaju glavne oblike vazmenog otajstva: Isusovo bolno umiranje i uskrsnu pobjedu. Kršćani u Jeruzalemu običavali su već od 4. stoljeća skupljati se na Maslinskom brdu te bi nakon bogoslužja riječi uvečer ulazili u Jeruzalem s granama palmi ili maslina u ruci. Taj se običaj širio po Europi, pa su vjernici u mediteranskim krajevima upotrebljavali zelene grane palmi i maslina, a u kontinentalnim jelice ili kojeg ukrasnog grmlja koje su imali pri ruci, a nakon sudjelovanja u bogoslužju nosili bi ih kao svetinju kući i stavljali u kuću ili u polja da im budu zaštita od nevremena ili kakvog drugog zla. Kad se spremalo nevrijeme, palile bi se te blagoslovljene grančice i molilo da Bog poštedi usjeve od tuče i nevremena. Blagoslov grančica postao je sastavni dio obreda današnjega bogoslužja. Noseći grančice u rukama, slavimo spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, a blagoslovljene grančice čuvamo kao sveti znak moleći zaštitu od različitih zala te da nas podsjećaju na proslavu Nedjelje Muke Gospodnje, na proslavu naše vjere u Krista. Jer grob nije točka, nego dvotočka! Grob je klijalište. (B. Duda)
izvor: laudato.hr
Uskrsni blagoslov jela
Nije slučajno da se jelo blagoslivlja na poseban način o Uskrsu. Kao prvo, kršćanin redovito blagoslivlja Boga prije svakog objeda, zahvaljujući mu za darove koji su mu udijeljeni. Kada je uskrsni obrok u pitanju, razumljivo je da on ima posebno značenje jer dolazi nakon korizmenog posta. Budući da je taj obrok i bolji i obilniji, tim je više čovjek pozvan zahvaljivati za hranu koju može svečano i u radosti blagovati. Još nam se jedan razlog čini osobito znakovitim. Isus je svojim uskrsnućem preobrazio svakoga čovjeka, ali je preobrazio i svojim spasenjem prožeo cijeli svijet, sav svemir, sve stvoreno. Snaga i blagoslov Krista uskrsloga očituje se, dakle, i u hrani koju blagujemo upravo toga dana kada na poseban način slavimo Kristovu pobjedu nad smrću. U našim krajevima vjernici u velikom broju i vrlo rado donose hranu na uskrsni blagoslov. Zbog toga nije potrebno smatrati da bi to više bio znak površnog i pomalo poganskog shvaćanja Božje zaštite. Baš naprotiv. Podsjećamo se kako je izuzetno lijepo da osjetiti potrebu da se blagoslovi prvi uskrsni obrok. Samo treba naglasiti još barem dvije stvari. Prvo, mi zahvaljujemo Bogu za hranu koju smo donijeli. Zahvaljujemo mu za sve njegove darove: za jelo i piće, za odjeću i obuću, za dom, za obitelj, za svjetlo vjere u našim dušama, za Božje izabranje i spasenje u koje smo uključeni, a ponajviše za Spasitelja i Gospodina našega Isusa Krista po kojemu postajemo dionici nebeskih darova i nebeskog izabranja. Drugo, kako zahvaljujemo Bogu toga jutra za hranu koju smo donijeli i za sve što imamo i što jesmo, ne smijemo zaboraviti neprestance, svakoga dana zahvaljivati Bogu za sve darove, tako da naš cijeli život bude hvala Bogu i na hvalu njegovu. Hrana koju smo donijeli već je sveta, već je blagoslovljena, jer je od Boga. Međutim, mi Boga hvalimo radi njegove svetosti, radi toga što nam tu hranu udjeljuje zajedno sa svim darovima. To je središnje i temeljno značenje uskrsnog blagoslova i svakog blagoslova općenito. I ove ćemo godine hranu blagoslivljati na Veliku subotu popodne:
12.00 - Zasadbreg 12.30 – Mali Mihaljevec 13.00 - Brezje 13.30 - Lopatinec 14.00 – Okrugli vrh 14.30 - Vučetinec 15.00 - Pleškovec 16.00 - Dragoslavec 16.30 - Frkanovec |
